Vladavina prava u Srbiji "još uvek je u senci političke volje", ali je u 2012. godini došlo do prekida "začcaranog kruga propusta u reformi pravosuđa" i pokazana je jasna demonstracija političke volje za borbu protiv korupcije uz njeno tabloidno banalizovanje, navodi se u izveštaju Zaštitnika građana.
U Redovnom godišnjem izveštaju Zaštitnika građana za 2012. godinu koji je predat Skupštini Srbije, navodi se da su stanje prava građana prošle godine obeležili pad u ostvarivanju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, ali i unapređenje nekih političkih i građanskih prava.
Desetinama hiljada građana je, kako se navodi, onemogućeno potpuno ostvarivanje Ustavom i zakonom garantovanih prava na zdravstvenu i penzijsku zaštitu kroz obavezno osiguranje.
"Slabe institucije, premoć političke volje i populizma nad vladavinom prava, medijski ratovi i birokratija i formalizam najveće su prepreke potpunijem ostvarivanju ljudskih prava i vladavine prava u Srbiji i veri u njih", navodi se u Izveštaju.
Među najštetnijim trendovima je, kako se navodi, snižavanje suštinske slobode štampe kroz uticaj netransparentnih vlasnika i političko-partijskih interesa.
U Izveštaju se dodaje i da je urušavanje kredibiliteta Haškog tribunala, kao međunarodne institucije osnovane da bi progonom zločinaca osigurala pravdu za žrtve poslednjih ratova bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost, oslabilo međunarodne temelje garancija ljudskih prava.
Tokom prošle godine je, kako stoji u Izveštaju, izostala dosledna reforma administracije i to posebno u pogledu depolitizacije i profesionalizacije.
Kako se navodi, odlučni istupi najviših predstavnika izvršne vlasti ulili su dinamiku u aktivnosti državnih službenika koji su po prvi put sproveli oštre represivne mere protiv osoba koje su smatrane nedorirljivima, a javno mnjenje je po prvi put počelo da veruje da korupcija gubi oslonac u vrhovima državne moći.
Međutim, kako se dalje navodi, u jednom od prioriteta reforme državne uprave koji su utvrđeni odgovarajućom državnom strategijom ni u 2012. godini nije načinjen ključan pomak, pogotovo ne u depolitizaciji i racionalizaciji.
Prošle godine su, kako se dodaje, unapređene garancije za poštovanje privatnosti komunikacija građana u radu službi bezbednosti, ojačana je i zaštita od diskriminacije i podignuta svest o njenoj neprihvatljivosti.
U 2012. godini je zaustavljena dalja primena neustavnih reformskih zakona u pravosuđu i prekinuto je sa nelegitimnim radom u nepotpunom sastavu Visokog saveta sudstva, na koji je prvi zvanično upozorio Zaštitnik građana.
Zaštitnik građana smatra i da pitanje "kosovskih penzija" zahteva posebnu pažnju, a ombudsman je primio oko 150 pritužbi građana, koji imaju ili su imali prebivalište i celokupan ili deo staža osiguranja ostvarili na teritoriji AP Kosovo i Metohija.
Zaštitnik građana, kako se dodaje, nije uočio postojanje torture kao sistemske, organizovane i podsticane pojave u Srbiji, a pojedinačni slučajevi zlostavljanja koje je utvrdio, u velikoj meri su posledica nedostataka sistema.
U Izveštaju se navodi da je zaštitnik građana 2012. godine primio 90 pritužbi građana na primenu policijskih ovlašćenja, a ističe se i da je neophodno pojačati efikasnost postojećih internih, policijskih mehanizma za zaštitu od zlostavljanja.
"Odmah treba prekinuti sa praksom višečasovnog, posebno celodnevnog policijskog zadržavanja lica u kancelarijskim i drugim nenamenskim i neuslovnim prostorijama", navodi se u Izveštaju.