Da se ne zaboravi: Akcija "Oluja" 18 godina od zločina!

U hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja" ubijeno ili nestalo više od 200.000 Srba.

Ekshumacije još traju, neke grobnice nisu ni otvorene, pa se još ne zna tačan broj poginulih, nestalih i prognanih.

U Hrvatskoj je 5. avgust državni praznik koji se slavi kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti za akciju "Oluja" kojom su pod hrvatsku upravu vraćeni poslednji delovi teritorije koje su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica.

Od 2000. taj dan se obeležava i kao Dan oružanih snaga Hrvatske.

Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane (vojska bosanskih Hrvata) na područja Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije, odnosno na samoproklamovanu Republiku Srpsku Krajinu.

Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu.

U operaciji "Oluja" učestvovalo je 138.500 pripadnika hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika.

Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo.

Kolone izbeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i severnoj Bosni krenule ka Srbiji.

Vlasti u Srbiji su izbegličke kolone upućivale u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i pokrajinu Kosovo.

Vojna akcija "Oluja" ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ.

Nema preciznih podataka o žrtvama. Po nekim izvorima, u akciji hrvatske vojske "Oluja" nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo ukupno 677 civila.

Celokupna akcija hrvatske vojske za cilj je imala zapravo iseljavanje celokupnog stanovništva srpske nacionalnosti, a nakon akcije zabeležena su paljenja, pljačke i likvidacije malobrojnih Srba koji nisu hteli da napuste svoje domove.

Ispražnjeno područje Tuđmanova vlada je nešto kasnije naselila izbeglicama hrvatske nacionalnosti iz BiH.

"Veritas" je saopštio da Srbi iz Hrvatske očekuju da Savet bezbednosti UN i Rezidualni mehanizam Haškog tribunala reaguju na inicijativu dokumentacionog centra za preispitivanje oslobađajuće presude hrvatskim generalima za akciju "Oluja", jer se došlo do novih dokaza.

Te nove činjenice ogledaju se, kako se navodi, u broju od 110 ekshumiranih posmrtnih ostataka Srba sa lokacija "Sveta Mare" u Šibeniku i "Gradsko groblje" u Zadru, koji su stradali u akciji "Oluja", i to na području i u vreme koje je bilo predmet haške optužnice.

Predstavnici nestalih i vladine Komisije za nestale u Srbiji nezadovoljni su sporošću ekshumacija i identifikacija pa od Vlade Hrvatske traže angažovanje svih kako bi to pitanje bilo konačno rešeno.

I pojedine nevladine organizacije u Hrvatskoj osuđuju to što ni posle 18 godina nema pravosnažnih presuda za ratne zlocicne počinjene tokom i neposredno nakon "Oluje", a brojne civilne žrtve rata nisu primereno obešećene.