Sve više falš robe na srpskom tržištu
21
Pon, Apr

Ekonomija

Kupci u Srbiji su se u poslednjih godinu dana najviše žalili na kvalitet obuće, kućnih aparata, frižidera, šporeta, mašina za veš...

Broj pritužbi potrošača tokom 2013. godine povećan je za oko 20 odsto, Tržišna inspekcija primila je 5.460 pritužbi, a prethodne 2012. dobila je 4.462 prijave.

"Više od polovine pristiglih prijava, tačnije 2.900 odnosi se na prigovore po pitanju robe, najčešće, kako zakon kaže "njene nesaobraznosti prema ugovoru", odnosno odstupanja od kvaliteta i to kod obuće, odeće, tehnike", izjavio je Goran Macura, načelnik Sektora tržišne inspekcije Srbije.

Slede zatim razne pritužbe na usluge, 1.860 prijava kako zanatske, tako i druge vrste, te na kraju oko 1.550 prijava za bespravan rad.

Macura naglašava da je većina trgovaca spremna da odgovara na pritužbe potrošača, i rešava prigovore na korektan način. Svakako da postoje i oni drugi, nesavesni a takvih je prema evidenciji iz prijava podnetih Tržišnoj inspekciji u 2013. bilo 270, a u 2012. takvih prijava je bilo 212.

Vesna Novaković, načelnica Sektora za zaštitu potrošača pri Ministarstvu trgovine ističe da raste broj žalbi potrošača. U prvih 11 meseci 2013. godine, za koje su do sada prispeli podaci od Regionalnih savetovališta potrošača, bilo je ukupno 12.209 prijava, za 35 odsto više nego prethodne godine.

Različiti podaci o broju pritužbi između potrošačkih organizacija i inspekcija uslovljeni su time što tržišna inspekcija ne rešava reklamacije potrošača, već samo zakonsku obavezu trgovca da odgovori u roku od 15 dana. Zato mnoge prijave koje se tiču reklamacija idu udruženjima potrošača.

"Svakodnevno se kupci žale na slab kvalitet obuće i probleme u postupku rešavanja reklamacija i ukazuju na već tipizirane odgovore akreditovanih laboratorija za obuću. Najčešće tvrde da je do oštećenja došlo zbog nepravilnog nošenja ili održavanja obuće. Svojim mišljenjem laboratorije otežavaju kupcima da reše reklamacije i onda kada je potpuno jasno da je u pitanju fabrička greška", kaže Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača.

Potom, dodaje Bogosavljević, sledi neispravnost mobilnih telefona dobijenih u paketima, visoki računi usluga, nemogućnost raskida ugovora, odbijanje davaoca usluge da primi neispravan aparat na popravku, da ga predaju servisu i da posle popravke pozovu potrošača da ga preuzme. 

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu