Varvara je bila veoma lepa i mudra devojka koju je otac zatvorio u kulu svoga dvorca okruženu bogatstvom, udobnostima i sluškinjama, kako bi je sačuvao.
Sveta Varvara, poznata u narodu i kao Sveta Barbara, živela je u trećem veku u vreme rimskog cara Maksimijana. Njen otac Dioskor bio je paganin i veoma strogo ju je veoma vaspitao. Želeo je da je uda za nekog bogatog i viđenog čoveka, a ona je imala brojne prosce jer je bila veoma lepa.
Međutim, nije želela da se udaje, jer se zavetovala da će ostati devica i povetiti svoj život Bogu. Varvara je bila izuzetno lepa i mudra devojka i otac je, u želji da je sačuva, zatvorio u kulu svoga dvorca okruženu bogatstvom, udobnostima i sluškinjama.
U toj samoći Varvara je svojim oštrim umom dosegla do saznanja o Tvorcu i Gospodu iako je niko nije imao tome poučiti. Kada je jednom uspela da pobegne iz kule, Božjim promislom srela je neke hrišćanke od kojih je saznala ono što je i sama naslućivala. Vrativši se u kulu i u svom kupatilu prosekla i treći prozor kao simbol Svete Trojice, a prstom, kao gvožđem izdubila krst u kamenom zidu. Iz njene stope na podu kupatila proključao je izvor žive vode koja je lečila mnoge bolesti. Kada je sve ovo saznao Varvarin surovi otac, prijavio je ćerku načelniku Martijanu. Bacili su je u tamnicu i mučili je zajedno sa još jednom hrišćankom - Julijanijom. Odsekli su im grudi i za porugu vodili ih po gradu. Na kraju, Varvaru je zaklao rođeni otac, a Julijanu vojnici. Odmah potom, udario je grom u Cioskorovu kuću i ubio i njega i Martijana. Sveta Varvara preminula je 306. godine, a njene čudotvorne mošti nalaze se u Kijevu. Iako nije zapovedan crkveni praznik, u narodu je dan svete Varvare poštovan i proslavlja ga mali broj srpskih porodica kao svoju krsnu slavu. Varvara ili Barbara se smatra zaštitnicom rudara, zemljoradnika, zidara, kuvara, tesara.
Kod nas se na ovaj dan uobičajava da se kuva ,,varica" od raznih žitarica, koja se jede sledećih dana. Takođe se ,,seje" žito, u plitak tanjir ili činijicu, koje će ozeleneti do Božića. To čine i rimokatolici takođe.
Varica se uveče ostavi da uvri pored vatre u loncu, pa se sutra na Varvarin dan gleda sa koje je strane navrilo i kaže se da sa te strane u polju treba saditi pšenicu, ako se želi dobar rod. Vareno žito jede se u kući, njim se posipa mesto gde se uzima voda za piće, a meša se i sa soli, pa se daje stoci. Od današnjeg dana do Svetog Nikole postoji izreka za tri vezana praznika, a to je: ,,Varidca vari, Savica hladi, Nikolica kusa". Ova izreka vezana je za žito koje se kuva na napredak kuće i zdravlje ukućana.