Lazar Krstić podneo ostavku na mesto ministra finansija u Vladi Srbije.
Ministar Lazar Krstić podneo je ostavku, ali ostaje specijalni savetnik premijera Aleksandra Vučića. Dušan Vujović će privremeno preuzeti resor finansija. Prethodno je Vlada usvojila nacrte zakona o radu, penzijskom i ivalidskom osiguranju i Zakona o otklanjanju posledica poplava.
Krstić je, posle sednice Vlade na kojoj su usvojeni i nacrti prva dva reformska zakona - o radu i o penzijskom i socijalnom osiguranju, saopštio da se o ostavci dogovorio s premijerom Aleksandrom Vučićem, a svoj odlazak objasnio je činjenicom da premijer i ministar finansija moraju imati isti stav prema onome šta treba uraditi i u kojim rokovima.
"Mislim da premijer i ministar finansija moraju da imaju potpuno isti pristup, ne samo oko cilja već i načina na koji će se doći do cilja. Zato smo postigli dogovor da podnesem ostavku na mesto ministra finansija. Ne činim to lako, znam da je to u najboljem interesu zemlje", rekao je Krstić obrazlažući svoju odluku.
Kako je rekao, biće na raspolaganju Vladi na koji god način to bude imalo smisla, i zahvalio se na podršci koju je imao.
Rekao je da se zalagao za gotovo nemoguć program u našim uslovima - uključujući smanjenje plata i penzija, broj zaposlenih i tržišnu cenu struje.
"Tražio sam da se sprovede težak program, nezamisliv za naše uslove, a samo neke stavke su smanjenje penzija od 20 odsto - minimum, smanjanje plate u javnom sektoru od najmanje 15 odsto, otpuštanje u naredne dve godine 160.000 ljudi i ono što sada mora da se desi posle poplava je povećanje struje od 30 odsto", rekao je Krstić.
"Pored strukturnih reformi, koje nisu samo zakoni i njihova primena, potrebno je i energično rešavanje pitanja preduzeća u restrukturiranju, što povlači pitanje i 'Srbijagasa' i to sa progresivnim rokovima što bi značilo - ako se ne pronađe partner, da Vlada preuzima sudbinu zaposlenih", dodao je Krstić.
Prema njegovim rečima, Vlada je usvojila izmene zakona o radu i o penzijskom i invalidskom osiguranju, što su prvi istinski reformski zakoni usvojeni u poslednjih osam ili devet godina.
Krstić je na zajedničkoj konfereniciji za novinare u Vladi sa premijerom Vučićem, rekao da je to velika stvar za Srbiju, za poboljšanje stanja u javnim finansijama, ali i signal potencijalnim ivnestitorima da je Srbija ozbiljna u sprovođenju reformi koje nisu lake.
"Ljudi u ovoj sobi nisu krivi za tešku situaciju, ali zapao nam je težak zadatak da se sa tim suočimo. Postao sam ministar pre 10 meseci, preuzeo odgovornost i čast mi je što u tome učestvujem. Uspeli smo da narodu Srbije konačno i prvi put predstavimo stvari kakve jesu, a to nije bio slučaj sve do oktobra prošle godine", rekao je Krstić.
Prema njegovim rečima, to je velika stvar i zahvalan je premijeru Aleksandru Vučiću kao premijeru, a prethodno prvom potpredsedniku vlade, što mu je omogućio da sa svojim timom to i učini.
Istakao je da je kao rezultat toga i najavljenih reformi naša cena zaduživanja na istorijskom minimumu kada je reč o trgovini obveznicama na međunarodnom nivou. Krstić je dodao da je put pred nama težak i istinito bolan.
"Ovo je račun koji je ova vlada morala da plati. To nastaje iz nekoliko političkih odluka, kao što su povećanje penzija vanredno od 22 odsto prvo pre izbora, a onda i nakon formiranja koalicije. Nerealna dinamika rasta plata u javnom sektoru koja nije pratila ono što je bio pad BDP-a i u trenutku kada je privatni sektor izgubio, po nekim procenama, i 40.000 ljudi, zapošljavanje u javnom sektoru", naveo je Krstić.
Kako je dodao, nije imao iluziju da su ove odluke bile u potpunosti politički motivisane.
Krstić je rekao da nema sumnje i da u potpunosti veruje premijeru Vučiću da žele istu, zdravu i reformisanu Srbiju, i ubeđen je da će Vlada na tome raditi ma koliko to bilo teško.
"Nažalost, to znači da ono što bi bilo mnogo manje da je sprovedeno 2009. i 2010. godine kada su ga sprovodile druge zemlje u Evropi, sada je mnogo veće. Ipak, mi imamo različite pristupe oko dinamike kojom Srbija može i treba da dođe do svog cilja. Premijer ima meko srce. Ja ne sumnjam da niko ne razume bolje od njega šta je moguće stvoriti i kako", istakao je Krstić.
Krstić smatra da mere koje je pomenuo treba da budu sprovedene odmah i u punom obimu.