Breme krize neće nositi siromašni
22
Uto, Apr

Politika

Ministar privrede o oporavku proizvodnje, poreskom sistemu, nezaposlenosti i najavljenim merama štednje: Rast zaposlenosti je mera uspeha ove koalicije. Nameti za najniže zarade moraju biti minimalni. Status 179 preduzeća u restrukturiranju rešićemo do juna 2014. 

Srpska privreda je u teškom stanju, neće biti lako pokrenuti je, ali jedino pravo merilo uspeha rekonstruisane Vlade biće da li ćemo uspeti da povećamo zaposlenost. Sve mere koje budemo primenjivali, moraju da daju efekat na tom planu, jer to je najvažnije građanima. I u ostvarivanje tog cilja uložićemo svu energiju i resurse.

Ovu poruku šalje ministar privrede Saša Radulović i objašnjava da već ima detaljan plan za gašenje brojnih požara, koji već godinama plamte u srpskoj ekonomiji i privredi. Kaže da je gotovo jedina reakcija koju je čuo posle odluke da uđe u Vladu bila: „Šta ti je ovo trebalo?“ A on na to uzvraća:

Bio sam glasan kritičar ekonomske politike države od 2000. Kada mi se ukazala prilika da nešto promenim, nisam video nijedno opravdanje da moj odgovor bude „ne“. Moja deviza je „ako ne mi - ko, ako ne sada - kada“.

Plašite li se da ćete biti prinuđeni da samo sprovodite odluke koje se donose na političkom nivou?

Zaista ne vidim nijedan razlog zbog kojeg bih bio zabrinut za tako nešto. Naravno, postoje pitanja o kojima se mora postići politički konsenzus i normalno je da različiti ministri imaju različite prioritete, ali to je zdrava konkurencija.

Čuju se komentari da neće ministru finansija biti najteže u rekonstruisanoj vladi, nego vama...

Svima će nama biti teško. Vlada radi kao tim i timski će i rešavati probleme. Oni postoje u mnogim oblastima, svi osećamo veliku odgovornost, ali i energiju i želju da napravimo pozitivne promene i poboljšamo situaciju u Srbiji.

Kakav je konkretno vaš plan za smanjenje nezaposlenosti?

Prvo, treba smanjiti namete. Imamo poreski sistem koji pravi ogromne namete na rad i direktno sprečava nova zapošljavanja. Nerazumno je da neko ko zaradi 300 evra treba 120 da daje državi. Moramo da dođemo do progresivnog sistema oporezivanja, u kom će nameti na najniže zarade biti minimalni, ili ih uopšte neće biti, a onda bi oni progresivno rasli u zavisnosti od visine primanja.

Poreska reforma se dugo najavljuje, ali je odlagana zbog deficita budžeta. Šta se sada promenilo?

Kao što je rekao i prvi potpredsednik Aleksandar Vučić, govorimo o velikom smanjenju poreza i doprinosa na plate, koje će se osetiti u privredi, a ne o nekoliko procenata. Najbolja „subvencija“ privredi je smanjenje nameta na rad i tzv. giljotina propisa.

Hoćete li već na ovoj, prvoj temi, doći „u klinč“ sa Lazarom Krstićem?

Naravno da će ministar privrede insistirati da nameti na rad budu što manji, a da će ministar finansija davati otpor tome, želeći da sačuva državnu kasu. Rešenje je negde između.

Sindikati su dočekali na nož vašu poruku da ćete menjati Zakon o radu tako da olakšate zapošljavanje, ali i otpuštanje...

Zakon je napravljen da bi zaštitio radnika, a u stvari je postigao kontraefekat - sprečava novo zapošljavanje. Ako stavite da se plaća otpremnina za sve godine radnog staža, niko neće zaposliti ljude koji su stariji od 50 godina. Moramo dozvoliti firmama da otpuštaju kad ne prave profit, u suprotnom neće moći da se oporave.

Srpska privreda je godinama nelikvidna. Kako to promeniti?

Imamo veliki problem likvidnosti koji potiče od loše sprovedenih privatizacija, gde su novi vlasnici neodgovorno uzimali velike kredite i umesto u razvijanje biznisa trošili ih na nekretnine, jahte... Ti krediti su napravili toliki teret na operativni biznis da on to više ne može da nosi, i gotovo sva preduzeća ušla su u neko predstečajno ili stečajno stanje. Zato Zakon o stečaju mora konačno da proradi. Stečaj nije smrt, već treba da omogući da se preduzeće koje je zapalo u problem reorganizuje, vrati zdrave delove, a nezdrave proda i likvidira.

Kolika je visina tih, kako kažete, „problematičnih kredita“? 

Zvanično 22 odsto, nezvanično više od 50. Takođe, Poreska uprava ima potraživanja koja ne može da naplati od nelikvidne privrede. S koje god strane pogledate, sistem je potpuno blokiran.

Premijer je u svom ekspozeu rekao da sve što Vlada bude radila neće osetiti najugroženiji građani. Ko će onda stezati kaiš?

Budžet nije u sjajnom stanju, to nam je ograničavajući faktor, ali postoji još mnogo prostora za stezanje kaiša. Najugroženiji građani neće podneti teret krize kroz koju prolazimo i o tome postoji potpuno jedinstvo u Vladi.

Najavili ste konačno sređivanje stanja u javnim preduzećima. Očekujete li tu veliki otpor, jer su ona godinama „partijski plen“?

Otpora će sigurno biti, ali to nas neće obeshrabriti. Jedno je kad pružate otpor jednom ministru, a drugo kad preko puta vas stoji većina u Vladi. Politička volja za agresivan plan sređivanja stanja u javnim preduzećima postoji. Do kraja godine imaćemo jasnu sliku o imovini, bilansima, uspostavićemo pravila ponašanja, planiranja i jasne kriterijume uspešnosti. Cilj nije departizacija, jer me ne zanima ko je iz koje stranke ako je u stanju da vodi preduzeće, već profesionalizacija.

Koja preduzeća će ići u restrukturiranje, a šta će država prodati?

Država je preuzela obavezu da reši problem 179 preduzeća u restrukturiranju, i to ćemo ispuniti do kraja juna 2014. Sa ministarkom energetike imam izuzetno dobru saradnju, potpuno smo se uskladili u tome šta treba da se radi u nekim od ključnih javnih preduzeća.

Kakva je strategija u slučajevima loših privatizacija, kojih je bilo dosta?

Nije ideja da država preuzima preduzeća, ali će sigurno biti slučajeva gde će to biti potrebno. Bitno je da se te stvari ne rade ad hok, već da imamo sistemsko rešenje koje ćemo primeniti kada je to potrebno. 

Izvor: Novosti

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu