Pre nego što je osnovan naš prvi fudbalski klub, lopta je stigla u Lapovo: Meštani pamte Čika Daču

Na mermernoj tabli piše: "1902. godine doneta prva fudbalska lopta u Lapovu". Da li je lopta stigla "u Lapovo" ili "u Lapovu", to je pitanje za jezikoslovce, a za fudbalere bitno je samo da se "pika".

Bilo je u to vreme, naročito u dvadesetim godinama, i razmirica među jugoslovenskim narodima, da li se kaže "fudbal" ili "nogomet". Priča se da Hrvati nisu želeli ni da idu u Montevideo 1930, jer je trebalo da nastupaju pod kapom "fudbalskog" saveza.

A lopta - širila se kao virus, još dok ime "fudbal" ili "nogomet" nije izmišljeno, uveliko se "loptalo" se u selima i gradovima, formirale su se ekipe, a onda i prvi stadioni, klubovi, navijači...

U Lapovo je ovaj sport stigao samo 6 godina pošto se prva lopta pojavila u Srbiji. Naime, još krajem 18. veka, 1896. godine srpski Jevrejin Hugo Buli vratio se sa studija iz Berlina, sa loptom u rukama. Dok niko nije znao kako se igra, Buli je imao iskustva u "Germaniji"

Od Lapova, preko "Šumadije" do BSK

Kao trofej, lopta na lapovskom spomeniku postavljena je na vrh belog ukrasnog stuba, poput onih koji se koriste kod izgradnje novih, gastarbajterskih kuća. Za istoriju je zaslužan Čika Dača, kako glasi nadimak Danila Stojanovića, čije ime je takođe istaknuto na postamentu.

Upravo on je, godinu dana pošto je u svoje mesto doneo prvu loptu, formirao prvi fudbalski klub u tadašnjoj Kraljevini Srbiji - FK "Šumadija" u Kragujevcu, na čijem je čelu bio sve do 1906. godine, kada je prešao u Beograd i pet godina potom postao suosnivač BSK.

Dača je učestvovao i u Balkanskim ratovima, a po povratku u Beograd osniva Sportski klub "Velika Srbija", koji je kasnije poneo ime "Jugoslavija".

Umro je 1967. godine u Beogradu, a posle Drugog svetskog rata objavio je knjigu o fudbalskim pričama u vremenu kada je lopta osvajala Srbiju "Čika Dačine uspomene".

Njegovo ime poneo je kragujevački stadion.

Izvor: Telegraf