Do kraja godine posao za još 1.000 zdravstvenih radnika

Zdravstvenim ustanovama u Srbiji najviše nedostaju pedijatri, zatim radiolozi i anesteziolozi, kaže državni sekretar Ministarstva zdravlja Meho Mahmutović i dodaje da je od početka godine zaposleno 1.600 zdravstvenih radnika, a da će do kraja godine biti još oko 1.000 prijema medicinara.

Pre tri godine, kako kaže, kada je novi ministar preuzimao resor, suočio se sa ozbiljnim problemom nedostatka specijalista i visokom starosnom strukturom kadrova.

"Svaki 17. lekar u Srbiji bio stariji od 60 godina, a posebno je dramatičan bio prosek starosti perdijatara, većina je bila između 50 i 55. godine života", kaže Mahmutović za Tanjug.

On je naveo da je jedan od razloga nedostatka pojedinih specijalista, to što je osam godina bila na snazi zabrana specijalizacija, te je prvi korak novog ministra bilo njihovo odobravanje.

"Za nepune tri godine dato je više od 4.000 specijalizacija i to je stvaranje nove generacije mladih specijalista, podmlađivanje kadra", pojasnio je Mahmutović.

On je dodao je nedavno donet novi kadrovski plan po kome je jasno definisano koliko lekara mora da ima dom zdravlja u odnosu na broj stanovnika i koliko lekara mora da ima klinički centar u odnosu na broj postelja.

Kako kaže, najvažnija stvar za zdravstveni sistem Srbije je prijem 2.600 zdravstvenih radnika, što je predviđeno za ovu godinu . Od početka godine do danas primljeno je 1.600 zdravstvenih radnika, a do kraja godine biće još 1.000 novih prijema.

Najviše zdravstvenih radnika dobili su klinički centri, jer su oni najopterećenije zdravstvene ustanove.

"Naravno u pojedinim domovima zdravlja, koji imaju veliki broj stanovnika, došlo je do nedostatka kadrova, tako da su i oni dobili mogućnost zapošljava zdravstvenih radnika", pojasnio je Mahmuitović.

Upitan da li zdravstvenim ustanovama koje imaju manjak lekara dodatan problem predstavlja to što je sezona godišnjih odmora i da li se odlažu neke operacije, Mahmutović kaže da nema odlaganja operacija, da je sve stvar dobre organizacije direktora.

"Tamo gde postoji manjak lekara, postojeći lekari rade više od normativa i to se često dešava u struci kojom se mi bavimo. Lekari i sestre se trude da pacijenti ne trpe, nego se mnogo više radi", pojašnjava državni sekretar.

Mahmutović kaže da će se ubuduće na svakih šest meseci raditi presek stanja u zdravstvenim ustanovama, kako se ne bi desilo da nedostaju pojedine specijalizacije i zdravstvene ustanove imaju manjak kadra.

U poređenju sa zemljama u okruženju, naš sagovornik kaže da Srbija ima najbolje uređen zdravstveni sistem, da su u domovima zdravlja zadržani pedijatri, ginekolozi, lekari opšte prakse, koji mogu biti izabrani lekari što nije slučaj u okruženju.

U većini zemalja u okruženju izabrani lekar je taj koji leči i decu i žene i odrasle, odnosno nemaju pedijatre i ginekologe kao izabrane lekare.